Sindikat učitelja

www.sindikatuciteljahnz.org


Stranica: Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju HNŽ

Z A K O N

o osnovnom odgoju i obrazovanju

(«Narodne novine HNŽ-a, br:5/00, 4/04. i 5/04.)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja kao dijela sveukupnog sustava obrazovanja Hercegovačko-neretvanske županije-kantona (u daljnjem tekstu: Županija). Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja od posebnog je društvenog interesa. Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja obuhvaća obvezno osnovno obrazovanje i odgoj, druge oblike ili vidove osnovnog obrazovanja i odgoja djece, mladeţi i obrazovanje odraslih osoba.

Članak 2.

Drugi oblici ili vidovi osnovnog obrazovanja i odgoja djece i mladeži (glazbeno, plesno, baletno, likovno, športsko i drugo obrazovanje) i osnovno obrazovanje odraslih osoba uredit će se posebnim propisom što ga donosi, ili ga predlaže za donošenje, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Županije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Članak 3.

Svrha osnovnog odgoja i obrazovanja je učeniku omogućiti stjecanje osnovnih znanja, pojmova, umijeća, vještina i navika potrebnih za život i rad ili nastavak školovanja. Škola je duţna osigurati kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog, tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića sukladno njegovim psiho-fizičkim sposobnostima i sklonostima. Škola učenike priprema, u skladu sa njihovim mogućnostima i sposobnostima, za aktivan doprinos stvaranju društva utemeljena na vladavini zakona i poštivanju ljudskih prava, te za njihovo sudjelovanje u ekonomskom razvitku društva i promicanje općepriznatih moralnih načela koje će osiguravati najbolji životni standard za sve građane.

Članak 4.

Ciljevi i zadaće osnovnog odgoja i obrazovanja su:

a) omogućavanje pristupa znanju kao temelju za razumijevanju sebe, drugoga i svijeta u kojem se živi;

b) osiguravanje optimalnoga razvitka za svaku osobu, uključujući i one sa posebnim potrebama, sukladno njihovu uzrastu, mogućnostima i duševnim, te tjelesnim sposobnostima;

c) promidžba poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda i priprava svake osobe za život u društvu koje poštuje načela demokracije i vladavine zakona;

d) razvijanje svijesti o pripadnosti državi BiH, vlastitoj kulturnoj samosvijesti, jeziku i naslijeđu, na način sukladan civilizacijskim tekovinama, upoznajući i uvažavajući druge i drukčije, poštujući različitosti i njegujući međusobno razumijevanje, trpeljivost i solidarnost među svim ljudima, narodima i zajednicama u BiH i svijetu;

e) osiguranje jednakih mogućnosti za obrazovanje i mogućnost izbora na svim razinama obrazovanja, bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno podrijetlo i status, obiteljski status, vjeroispovijed, duševno-tjelesne i druge vlastite osobine;

f) postizanje kvalitetnoga obrazovanja za građane;

g) postizanje standarda znanja koji se mogu porediti na međusobnoj, odnosno europskoj razini, koji osiguravaju uključivanje i nastavak školovanja u europskom obrazovnom sustavu;

h) poticanje cjeloživotnoga učenja;

i) promidžba ekonomskoga razvitka;

j) uključivanje u proces europskih integracija. Ciljevi i zadaće osnovnoga odgoja i obrazovanja iz ovoga članka ostvaruju se u osnovnim školama prema usvojenim nastavnim planovima i programima, uključujući i zajedničku jezgru nastavnih planova i programa.

Članak 5.

Obvezno osnovno obrazovanje i odgoj traje, u pravilu, devet (9) godina. Osnovno obrazovanje i odgoj obvezno je za svu djecu od navršenih šest (6) do navršenih osamnaest (18) godina života. Obvezno osnovno obrazovanje i odgoj je besplatno za svu djecu, što podrazumijeva postupno osiguravanje uvjeta za slobodan pristup i sudjelovanje učenika u odgoju i obrazovanju, te postupno osiguranje pristupa učenika besplatnom udžbenicima, priručnicima i drugom didaktičkom materijalu s kojima škola raspolaže.

U nastavnim i drugim aktivnostima u školi ne mogu se upotrebljavati ili izlagati didaktički i drugi materijali, koji bi se opravdano mogli smatrati uvredljivim za jezik, kulturu i religiju učenika koji pripadaju bilo kojoj nacionalnoj, etničkoj skupini ili religiji. Vlada Županije će osnovati organ za praćenje i primjenu odredbe iz prethodnog stavka u skladu sa člankom 10. Okvirnog zakona.

Članak 6.

Osnovnoškolsku djelatnost kao djelatnost od posebnog društvenog interesa mogu obavljati osnovne škole i druge domaće pravne i fizičke osobe ukoliko ispunjavaju uvjete sukladno ovom Zakonu i drugom propisu. Osnovno obrazovanje mogu obavljati i inozemne pravne i fizičke osobe u skladu s ovim Zakonom i drugim propisom. Odredbe Zakona o ustanovama, Zakona o radu i odredbe drugih propisa primjenjivat će se na djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja samo na ona pitanja koja nisu regulirana ovim Zakonom.

Članak 7.

Strani državljani i osobe bez državljanstva imaju pravo stjecati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u Županiji, sukladno ovom Zakonu i drugom propisu.

Članak 8.

Osnovno obrazovanje i odgoj djece obavljaju osnovne škole na temelju nastavnih planova i programa uključujući zajedničku jezgru nastavnih planova i programa koji će, pored odgojno-obrazovnih vrijednosti, osiguravati i poštivanje jezičnih, kulturoloških, vjerskih i drugih posebnosti konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u BiH. Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa iz stavka l. ovog članka izrađuje Agencija za nastavne i planove i programe u skladu s člancima 42., 43. i 48. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH (u daljnjem tekstu: Okvirni zakon).

Članak 9.

Općinska tijela uprave nadležna za pitanja školstva i druge organizacije društvenih djelatnosti imaju prema osnovnoj školi prava i obveze na koje su ovlaštena ovim Zakonom i drugim propisom.

Članak 10.

Inspekcijski nadzor i stručno-pedagoški nadzor u osnovnom školstvu obavlja se sukladno posebnom propisu.

II. POTREBE I INTERESI OPĆINA I ŽUPANIJE U OSNOVNOM ŠKOLSTVU

Članak 11.

Potrebe i interesi općina i Županije u osnovnom školstvu u smislu ovog Zakona su:

1. osnovno obrazovanje i odgoj školskih obveznika u redovitim osnovnim školama,

2. osnovno obrazovanje i odgoj školskih obveznika s teškoćama u psiho-fizičkom razvoju u posebnim skupinama i specijaliziranim odjelima u sklopu redovite osnovne škole,

3. osnovno obrazovanje i odgoj školskih obveznika s teškoćama u psiho-fizičkom razvoju u specijaliziranim osnovnim školama, odnosno osnovnim školama za učenike sa posebnim potrebama,

4. osnovno umjetničko obrazovanje u sklopu redovite osnovne škole i u posebnim osnovnim umjetničkim školama,

5. obrazovanje darovitih učenika,

6. stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika,

7. izdavanje časopisa, priručnika i stručnih publikacija od značenja za osnovno školstvo.

Članak 12.

Potrebe i interes općina i Županije u osnovnom školstvu ostvaruje se kroz financiranje djelatnosti osnovnog školstva sukladno s Pedagoškim standardom (u daljnjem tekstu: Pedagoški standard) i normativom školskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i učila u cilju što kvalitetnijeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja školskih obveznika (u daljnjem tekstu: Normativ). Pedagoški standard i Normativ na prijedlog zavoda donosi Ministarstvo i objavljuje ga u «Narodnim novinama» Hercegovačko-neretvanske županije-kantona» (u daljnjem tekstu: Županija).

Pedagoškim standardom i Normativom posebice se utvrđuje:

1.broj učitelja, stručnih suradnika i drugih djelatnika, njihovo stalno usavršavanje i uvjeti njihova rada,

2. broj učenika u odjelu, odnosno odgojno-obrazovnoj skupini,

3. školovanje djece s teškoćama u razvoju

4. pedagoška norma sati, odnosno dnevno i tjedno opterećenje učenika i učitelja,

5. prijevoz učenika koji stanuju u naseljima udaljenim od škole,

6. školovanje darovitih učenika i učenika u umjetničkim programima,

7. rad vježbaonica za studente nastavničkih fakulteta,

8. prehrana učenika,

9. potreban školski prostor, oprema, nastavna sredstva i druga učila,

10. rad eksperimentalnih osnovnih škola,

11..informacijski sustav od važnosti za osnovno školstvo,

12. djelatnost drugih ustanova koje su od interesa za osnovno školstvo,

13. školovanje djece na jezicima nacionalnih manjina, odnosno zajednica, i

14. druge vrijednosti i elemente u svezi sa osnovnoškolskim odgojem i obrazovanjem.

Članak 13.

Djelatnost osnovnog školstva financira se sredstvima iz Proračuna Županije i dijelom sredstvima iz proračuna općina, a doznačavanje sredstava krajnjim korisnicima obavljat će se sukladno s financijskim propisima Županije.

Članak 14.

U županijskom Proračunu osiguravaju se sredstva za:

1. plaće učitelja, stručnih suradnika, odgojitelja i drugih djelatnika, njihovo stručno usavršavanje i doškolovanje, te za poboljšanje uvjeta rada i životnog standarda,

2. troškove u svezi sa školovanjem darovitih učenika, učenika u umjetničkim programima, djece s teškoćama u psiho-fizičkom razvoju, programe rada vježbaonica i eksperimentalnih osnovnih škola i za natjecateljske aktivnosti učenika,

3. osiguranje udžbenika i priručnika za učenike, te opremanje knjižnica, sukladno financijskim mogućnostima Proračuna, i

4. djelatnost organizacija, udruga, institucija i informacijskih sustava koji su od interesa za osnovno školstvo, te za nabavku školske opreme, nastavnih sredstava i pomagala, stručno-pedagoških časopisa i stručne literature.

Članak 15.

U općinskim Proračunima osiguravaju se sredstva za:

1. prijevoz učenika i djelatnika koji stanuju u naseljima udaljenim od škole četiri (4) i više kilometara,

2. prehranu i produljeni boravak učenika,

3. materijalne troškove i amortizaciju, i

4. tekuće održavanje prostorija, te investicijsku izgradnju.

Općinama koje iz vlastitog proračuna ne mogu u cijelosti osigurati sredstva za financiranje utvrđenih potreba u ovome članku dat će se financijska potpora Vlade na prijedlog Ministarstva. Vlada Županije će svojim mjerama osigurati provedbu članka 15. koji se odnosi na prijevoz učenika koji pripadaju kategorijama prognanih, raseljenih i izbjeglih u skladu sa kriterijima koje usvoji Vlada Županije.

Članak 16.

Općinsko vijeće može na teritoriju svoje općine utvrditi potrebe i interes u osnovnom školstvu i šire od potreba utvrđenih u članku 11. ovoga Zakona. Sredstva za financiranje šire utvrđenih potreba iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se iz proračuna općine koja ih je utvrdila.

III. OSNIVANJE I DJELATNOST OSNOVNE ŠKOLE

1. Osnivanje, djelatnost i prestanak rada osnovne škole

Članak 17.

Osnovnu školu, kao javnu ustanovu, osniva općina uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Dvije ili više općina mogu zajednički osnovati osnovnu školu uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Vlada Županije može biti osnivačem redovite osnovne škole, specijalizirane osnovne škole i osnovne umjetničke škole u gospodarski i ekonomsko nerazvijenim općinama. Osnovna škola se osniva sukladno s odgovarajućim programom razvoja i koncepcijom osnovnog odgoja i obrazovanja.

Članak 18.

Prije osnivanja osnovne škole osnivač imenuje povjerenstvo od najmanje tri (3) člana koje će sukladno ovomu Zakonu i drugom propisu uraditi prijedlog akta o osnivanju škole i obaviti druge radnje u svezi sa početkom rada osnovne škole (imenovanje prvih učitelja i drugih djelatnika škole, izrada statuta, registracija i dr.).

Akt o osnivanju škole iz stavka 1. ovoga članka donose:

– općinsko vijeće, kada je osnovna škola u vlasništvu općine,

– općinska vijeća, kada je osnovna škola u zajedničkom vlasništvu dviju ili više općina,

– Vlada, kada je osnovna škola vlasništvo Županije.

Članak 19.

Osnovnu školu mogu osnovati i druge domaće i inozemne pravne i fizičke osobe (u daljnjem tekstu: osnovna škola u privatnom vlasništvu), uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Na osnivanje, početak rada i djelatnost osnovne škole u privatnom vlasništvu odgovarajuće se primjenjuje ovaj Zakon i drugi propisi iz oblasti osnovnog školstva. Akt o osnivanju osnovne škole u privatnom vlasništvu donosi domaća i inozemna pravna ili fizička osoba koja je osniva. Djelatnost osnovne škole u privatnom vlasništvu u potpunosti financira osnivač.

Članak 20.

Osnovnu školu na području Županije mogu osnovati pravne i fizičke osobe iz drugih županija Federacije BiH ili drugog entiteta, uz suglasnost Ministarstva. Na osnivanje, početak rada i djelatnost osnovne škole iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje ovaj Zakon i drugi propisi iz oblasti osnovnog školstva. Djelatnost osnovne škole iz stavka 1. ovoga članka u potpunosti financira osnivač.

Članak 21.

Osnovna škola se upisuje u Registar ustanova kod nadležnog suda i Registar osnovnih škola Ministarstva (u daljnjem tekstu: registri), čime stječe pravnu i poslovnu sposobnost i pravo izdavanja obrazovnih isprava. U registre iz stavka 1. ovoga članka moţe se upisati osnovna škola koja ispunjava uvjete za upis utvrđen ovim Zakonom i drugim propisom. Osnovna škola je pravna osoba i ima pečat sukladno Zakonu o pečatu Županije. Način, uvjete i sadržaj vođenja Registara osnovnih škola propisuje Ministarstvo posebnim propisom.

Članak 22.

Djelatnost osnovnog školstva obavlja se u osnovnim školama koje su upisane u registre iz stavka l. članka 21. ovoga Zakona. Vrstu i broj osnovnih škola na svome području (u daljnjem tekstu: mreža osnovnih škola) utvrđuje Skupština Županije na prijedlog Vlade u skladu sa Pedagoškim standardom, Normativom, te programom razvitka i koncepcijom osnovnog školstva. Inicijativu o osnivanju škole iz prethodnog stavka pokreću Osnivač ili Ministarstvo. Osnivač škole dužan je svakoj školskoj ustanovi osigurati pravni subjektivitet i nastavu sa planovima i programima, te udžbenicima na jezicima konstitutivnih naroda kojima pripadaju učenici te škole. Odlukom o mreži osnovnih škola utvrđuju se statusna obilježja osnovnih škola i upisna područja iz kojih su učenici obvezni pohađati školu. Na temelju odluke o mreži osnovnih škola iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo donosi popis verificiranih osnovnih škola na prostoru Županije i objavljuje ga u Narodnim novinama Županije.

Članak 22a.

Sve javne osnovne škole imaju upisno područje. Upisno područje određuje Osnivač poštujući pri tom načelo da učenik pohađa najbližu osnovnu školu. Svi učenici u dobi obveznog pohađanja nastave upisuju se u školu s upisnog područja u kojem su nastanjeni. Nakon okončanja upisnog razdoblja škola će Ministarstvu dostaviti sve podatke o broju upisanih učenika uključujući i podatke o izboru jezika o kojem će se izjasniti roditelji ili skrbnik. Pohađanje određene škole je obvezno osim ako učenik ne pohađa privatnu školu ili je izuzet od pohađanja škole kao što je predviđeno ovim Zakonom. Na zahtjev roditelja ili skrbnika djeteta Ministarstvo može, u iznimnim slučajevima, dijete izuzeti od obveze pohađanja određene škole iz stavka 2. ovoga članka, ako je to potrebno da bi se zaštitila prava djeteta i ako se utvrdi da je to u najboljem interesu djeteta. Ministarstvo može donijeti naputak za odlučivanje po zahtjevu roditelja ili skrbnika djeteta iz stavka 4. ovoga članka, imajući u vidu da je naputak sukladan načelima i pravima utemeljenim na ovom Zakonu i drugom propisu. Škole su dužne osigurati svu moguću pomoć roditeljima i učenicima i, sukladno važećoj regulativi, osigurati nužne uvjete za ostvarivanje ovih prava, posebno kada se radi o izbjeglicama, raseljenim osobama ili povratnicima.

U procesu uspostave i ustrojstva obveznog osnovnog obrazovnog sustava u Županiji, Ministarstvo će, u suradnji sa drugim mjerodavnim vlastima, osiguravati uvjete za nesmetano i slobodno kretanje roditelja, učenika i nastavnika u smislu poštivanja njihovih prava na izbor prebivališta i zapošljavanja.

Članak 23.

Osnivač osnovnu školu osniva «aktom o osnivanju», koji pored uvjeta predviđenih Zakonom o ustanovama sadrži i odredbe o:

– nastavnom programu i uvjetima njegova ostvarivanja,

– zaposlenicima potrebnim za izvođenje nastavnog programa,

– osiguravanju odgovarajućeg prostora, nastavnih sredstava i pomagala,

– uvjetima i načinu osiguranja financijskih sredstava potrebnih za izvođenje nastavnog programa. Po zahtjevu osnivača ili škole suglasnost na akt o osnivanju škole daje Ministarstvo.

Članak 24.

Broj učenika i razrednih odjela u redovitoj osnovnoj školi, osnovnoj školi sa posebnim potrebama, te osnovnoj umjetničkoj školi, određuje se u skladu sa Pedagoškim standardom, a škola se može osnovati ukoliko je moguće formirati devet (9) razrednih odjela u redovitoj osnovnoj školi, šest (6) razrednih odjela u školi sa posebnim potrebama i osam (8) razrednih odjela u osnovnoj umjetničkoj školi. U posebnim okolnostima, a na zahtjev osnivača, Ministarstvo može kriterije za osnutak škole prilagoditi posebnim potrebama osnivača. Redovita osnovna škola, specijalizirana i osnovna umjetnička škola mogu se osnovati i kada nema dovoljan broj učenika za formiranje broja razrednih odjela utvrđenih u stavku 1. ovoga članka uz odobrenje koje, na zahtjev osnivača, daje Ministarstvo.

Članak 25.

Obveznost postojanja dovoljnog broja učenika za osnivanje optimalnog broja razrednih odjela ne odnosi se na osnovne škole u privatnom vlasništvu. Pri utvrđivanju broja učenika u odjelu kao i broju odjela osnivač osnovne škole u privatnom vlasništvu obvezan je primjenjivati Pedagoški standard.

Članak 26.

Na zahtjev osnivača odluku o odobrenju početka obavljanja djelatnosti osnovnoj školi daje Ministarstvo temeljem zapisnika i prijedloga od strane stručnog povjerenstva koje je utvrđivalo stupanj ispunjenosti propisanih uvjeta za početak obavljanja djelatnosti. Osnovna škola moţe obavljati statusne i druge promjene sukladno ovom Zakonu i drugom propisu i uz prethodno pribavljenu suglasnost osnivača i Ministarstva. Osnovna škola obavlja statusne promjene nakon završetka tekuće nastavne, odnosno prije početka nove školske godine. Statusnu promjenu škola, odnosno osnivač obvezno prijavljuje glede njezinog upisa u registre.

Članak 27.

Osnovna škola pored obavljanja djelatnosti za koju je osnovana, sudjeluje u organiziranju kulturnog života i drugih aktivnosti glede ostvarivanja interesa mladih u slobodnom vremenu. Osnovna škola je obvezna surađivati s odgovarajućim stručnim službama za profesionalnu orijentaciju i razvijati oblike profesionalnog informiranja učenika glede njihovog lakšeg uključivanja u sustav srednjoškolskog obrazovanja.

Članak 28.

U osnovnoj školi učenici se mogu organizirati u razrede, odjele, kombinirane odjele i radne skupine, sukladno uvjetima i potrebama ostvarivanja ciljeva i zadaća nastavnog procesa. Škole za svaku školsku godinu uređuju broj učenika u razrednom odjelu, kombiniranom razrednom odjelu i radnoj skupini u skladu sa Pedagoškim standardom i uz prethodno mišljenje osnivača i odobrenje Ministarstva.

Članak 29.

Redovita osnovna škola, osnovna škola za učenike sa posebnim potrebama i osnovna umjetnička škola mogu imati u svom sklopu područnu četverorazrednu i osmorazrednu osnovnu školu, odnosno područne razredne odjele čiji se rad uređuje sukladno ovomu Zakonu i posebnom propisu. Osnovna škola ili njezina područna osnovna škola, odnosno područni razredni odjeli mogu biti ukinuti u slučajevima:

1. kada više ne postoji društveni interes i potreba za obavljanjem djelatnosti osnovnog školstva i

2. kada osnovna škola ili njezina područna osnovna škola, odnosno područni odjeli, ne ispunjavaju utvrđene ciljeve i zadaće radi kojih su osnovani.

Članak 30.

Kada organ nadležan za poslove nadzora utvrdi da postoje nedostaci ili nepravilnosti u radu osnovne škole, zapovjedit će školi, odnosno Osnivaču da ih u određenom roku otkloni. Ako osnovna škola, odnosno Osnivač u određenom roku ne otkloni utvrđene nedostatke, organ koji je zapovjedio njihovo otklanjanje predlaže Ministarstvu donošenje akta o privremenoj zabrani rada osnovne škole. Odobrenje za ponovni početak rada osnovne škole, čiji je rad bio privremeno zabranjen, daje se na način i u postupku predviđenim ovim Zakonom i drugim propisom za početak rada novoutemeljene škole.

Članak 31.

U slučaju ukidanja ili zabrane rada osnovna škole, Osnivač je dužan zatečenim učenicima osigurati započeto školovanje u drugoj osnovnoj školi. Status djelatnika osnovne škole koja je ukinuta, odnosno čiji je rad zabranjen, regulirat će se sukladno Zakonu o radu.

2. Nastavni planovi i programi, te organiziranje nastave

Članak 32.

Osnovne škole, ovisno o vrsti nastavnih planova i programa koje izvode, jesu:

1. redovite osnovne škole,

2. specijalizirane osnovne škole, odnosno osnovne škole za učenike s posebnim potrebama i

3. osnovne umjetničke škole.

U redovitoj osnovnoj školi ostvaruje se nastavni plan i program za učenike normalnog psiho-fizičkog razvoja, programi za darovite učenike, te škole i nastavni plan i program za odrasle osobe. U specijaliziranoj osnovnoj školi, odnosno u osnovnoj školi za učenike s posebnim potrebama, ostvaruje se nastavni plan i program za učenike s teškoćama u psiho-fizičkom razvoju. U osnovnoj umjetničkoj školi ostvaruje se nastavni plan i program za određeno umjetničko obrazovanje učenika i odraslih osoba.

Članak 33.

U redovitoj osnovnoj školi mogu se uz odgovarajuću primjenu individualiziranih postupaka i metoda rada s učenicima, ostvarivati nastavni planovi i programi iz stavka 3. i 4. članka 32. ovoga Zakona. Odluku o odobravanju, uvjetima i načinu ostvarivanja nastavnih planova i programa iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev Osnivača osnovne škole, donosi Ministarstvo.

Članak 34.

Nastavne planove i programe, uključujući i zajedničku jezgru nastavnih planova i programa, za sve vrste osnovnih škola donosi Ministarstvo. Nastavnim planom utvrđuju se nastavni predmeti redovite nastave s tjednim brojem sati po razredima, te broj sati za izborne predmete i izvannastavne aktivnosti. Programom se utvrđuju sadržaji, ciljevi i zadaće redovitih i izbornih nastavnih predmeta. Za izučavanje određenog izbornoga predmeta učenik, njegov roditelj ili skrbnik se opredjeljuju popunjavanjem anketnog listića, koji utvrđuje Ministarstvo, a sprovodi škola početkom školske godine. Izborni predmeti nakon izbora postaju obvezatni za sve učenike koji se za njih opredijele. Broj i vrstu izbornih predmeta i trajanje izvedbe izborne nastave utvrđuje se Godišnjim programom rada, sukladno nastavnom planu i mogućnostima škole.

Članak 34 a.

Škola će promovirati i štititi vjerska prava i slobode, toleranciju i dijalog i omogućit će zakonom priznatim Crkvama i vjerskim zajednicama u BiH održavanje redovite nastave vjeronauka u osnovnoj školi u skladu s njihovim učenjem i tradicijama. Učenici pohađaju sate vjeronauka u skladu sa svojim vjerskim uvjerenjem i vjerskim uvjerenjem svojih roditelja ili skrbnika. Pri upisu učenika u osnovnu školu roditelji ili skrbnici izabiru vjeronauk za svoje dijete u skladu sa odredbama stavka 4. i 5. članka 34. Zakona, a oni koji to ne ţele, mogu svoje dijete izuzeti od pohađanja vjeronauka poštujući načelo slobode savjesti i izbora vjeronauka. Škola se brine da učenici koji ne pohađaju sate vjeronauka ni na koji način ne budu dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na druge učenike, nego će tim učenicima osigurati nastavnu ili izvannastavnu aktivnost iz nekog drugog predmeta koji se ocjenjuje. Obrazovne isprave koje ne sadrţe ocjenu iz vjeronauka ili nekog drugog predmeta iz stavka 3. ovoga članka, osiguravaju učenicima ista prava i mogućnosti za nastavak školovanja kao i obrazovne isprave koje tu ocjenu sadrže.

Članak 35.

Sudjelovanje učenika u određenim izvanškolskim aktivnostima uračunava se u ukupno dopušteno dnevno, odnosno tjedno opterećenje učenika, ukoliko se ta izvanškolska aktivnost učenika ostvaruje u suradnji između škole i organizacije ili društva koje izvode određenu športsku ili neku drugu društvenu aktivnost.

Članak 36.

Osnovna škola radi na temelju Godišnjeg programa rada. Godišnjim programom rada utvrđuju se mjesto, vrijeme, način i nositelji ostvarivanja određenih poslova i radnih zadaća, a u izradi godišnjeg programa rada škole mogu sudjelovati i predstavnici Vijeća roditelja škole. Godišnji program rada škole, na prijedlog učiteljskog vijeća, donosi organ upravljanja do 30. rujna tekuće školske godine.

Članak 37.

Jezici konstitutivnih naroda BiH upotrebljavati će se u svim osnovnim školama u skladu sa Ustavom BiH. Do kraja 3. razreda osnovne škole svi će učenici naučiti oba službena pisma koja su u službenoj uporabi u BiH. Nastavnici će nastavu u školi izvoditi na jezicima konstitutivnih naroda sukladno članku 22a. stavku 4. i sukladno određenom nastavnom planu i programu. U školi se ne može vršiti diskriminacija učenika zbog njihovih vjerskih, rasnih, nacionalnih, spolnih, kulturoloških i drugih posebnosti, kao niti zbog činjenice što se koriste službenim jezikom iz stavka 1. ovoga članka. U školama se ne može vršiti diskriminacija nastavnika ili nekog drugog zaposlenika pri imenovanju, uvjetima zaposlenja, napredovanju ili bilo kojoj odluci vezano za tu osobu, temeljem toga što u školi, u usmenom i pismenom izražavanju koriste bilo koji od jezika konstitutivnih naroda.

Članak 37 a.

Sukladno slobodno izraženoj volji roditelja ili skrbnika, nastava se u školi organizira na jeziku, odnosno jezicima konstitutivnih naroda za koji se roditelj ili skrbnik odlučio, ovisno o broju upisanih učenika, na temelju Pravilnika koji usvaja Vlada na prijedlog ministra.

Članak 37 b.

Administrativni ustroj škole osigurati će da ravnatelj, školski odbor i tajništvo u organizacijskom, upravljačkom i administrativnom smislu omoguće i ostvare najbolje rezultate u obrazovnom procesu. Broj i sastav stručnih školskih vijeća treba odgovarati broju nastavnih programa koji se primjenjuju u organiziranju nastave, a posebno u slučajevima kada se nastava iz svih predmeta odrţava na jednom od jezika konstitutivnih naroda. U slučaju organiziranja cjelokupne nastave na dva jezika, uz ravnatelja i zamjenika ravnatelja koji nije iz istog konstitutivnog naroda ili reda ostalih, jedan školski odbor i jedno tajništvo, vođenje školske administracije uredit će se i organizirati na način koji osigurava ravnopravnost jezika, pisma, akata, školskih isprava i školskih programa.

Članak 38.

Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima (u daljnjem tekstu: darovit učenik) ima pravo završiti osnovnu školu u kraćem vremenu od propisanog. U tijeku jedne školske godine darovit učenik moţe završiti dva razreda. Uvjete i postupak pod kojima daroviti učenici mogu završiti osnovnu školu u kraćem vremenu od propisanog utvrđuje Ministarstvo posebnim propisom.

Članak 38 a.

Državljanima BiH pripadnicima određene nacionalne manjine osigurava se obrazovanje i odgoj u skladu sa člankom 13. i 14. Zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina («Sl. glasnik BiH», br: l2/03.), nastavnim planom i programom, te Pedagoškim standardom Županije.

Članak 39.

Osnovna škola može osnovati učenička društva kao oblik izvannastavne djelatnosti učenika, te organizirati drugi društveno koristan rad učenika. Osnovna škola moţe stavljati u promet proizvode nastale kao rezultat rada učenika u učeničkom društvu. Osnovna škola moţe stjecati sredstva iz legata, poklona, zavještanja, donacija i drugih izvora, sukladno zakonu. Sredstva ostvarena na način iz stavka 2. i 3. ovoga članka posebno se evidentiraju, a mogu se koristiti isključivo za rad učeničkih društava, opremanje škole učilima ili za organiziranje učeničke ekskurzije.

Članak 39 a.

Osnovna škola je obvezna učenicima pomoći da izaberu članove Vijeća učenika, čija je zadaća: – promovirati interese škole u lokalnoj zajednici na čijem području se škola nalazi, – predstavljati stajališta i interese učenika u Školskom odboru, – poticati angažman učenika u radu škole – informirati Školski odbor o svojim stajalištima kada ocjeni da je to potrebno ili po zahtjevu Školskog odbora o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje školom. Način i postupak izbora, te rad Vijeća učenik detaljnije se uređuje općim aktima škole.

Članak 40.

U suradnji s drugim činiteljima, a sukladno svojim materijalnim, stručnim i tehničkim mogućnostima, osnovna škola može osigurati da svi učenici tijekom osnovnog školovanja ovladaju vještinom plivanja kao i drugim plemenitim vještinama.

Članak 41.

U osnovnoj školi se koriste samo udžbenici i priručnici koje odobri i donese Ministarstvo. Osnovna škola ima knjižnicu čija je djelatnost sastavni dio rada škole. Knjižni fond utvrđuje se sukladno Pedagoškom standardu i Normativu.

Članak 42.

Radno vrijeme osnovne škole može biti organizirano poludnevno, produljeno ili cjelodnevno, sukladno interesu i potrebama roditelja djece i materijalnim, tehničkim i kadrovskim mogućnostima osnovne škole. Odobrenje na moguće načine organiziranja radnog vremena, na zahtjev osnovne škole ili Osnivača, daje Ministarstvo.

Članak 43.

Nastava se organizira po razredima, a neposredno obavlja u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama. Za učenike od prvog (I.) do četvrtog (IV.) razreda nastava se organizira kao razredna, a za učenike od petog (V.) do devetog (IX.) razreda nastava se organizira kao predmetna. Za učenike razredne nastave predmetna nastava se može organizirati iz stranih jezika, a za učenike četvrtog (IV.) razreda i iz odgojnih područja (likovna, glazbena i tjelesna kultura).

Članak 44.

Za učenike koji imaju teškoće u savladavanju programa osnovna škola je dužna organizirati dopunsku nastavu. Dopunska nastava se organizira na određeno vrijeme dok je takav oblik pomoći učenicima potreban.

Članak 45.

Razredni odjel se formira od učenika istog razreda, a kombinirani odjel od učenika prvog (I.) do četvrtog (IV.) razreda. U planinskim i drugim manjim sredinama, iz objektivnih razloga, mogu se organizirati kombinirani razredni odjeli od petog (V.) do devetog (IX.) razreda. Odluku o tome donosi Ministarstvo. U osnovnim školama u planinskim i drugim manjim sredinama u kojima postoje kombinirani razredni odjeli od petog (V.) do devetog (IX.) razreda, nastavu iz pojedinih predmeta u tim odjelima mogu izvoditi i učitelji drugih predmeta, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Članak 46.

Učenik razredne nastave može biti opterećen s najviše četiri (4) sata redovite nastave dnevno, a učenik predmetne nastave s najviše pet (5) sati redovite nastave dnevno. Nastavni sat traje 45 minuta, a u osnovnoj školi za učenike s posebnim potrebama 40 minuta. Učenik razredne nastave moţe biti opterećen sa svim oblicima rada najviše 25 sati tjedno, a učenik predmetne nastave najviše 30 sati tjedno.

Članak 47.

Nastava u osnovnoj školi izvodi se u pet radnih dana tjedno. Osnovna škola može izvoditi nastavu i u šest radnih dana tjedno, ako radi u više od dvije smjene. Izuzetno, ukoliko to izvanredne okolnosti zahtijevaju, ravnatelj škole može odlučiti da nastavni sat može trajati i kraće vrijeme od propisanog u članku 46. ovoga Zakona, odnosno i dulje kako bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme nastave. Na zahtjev škole odobrenje iz stavka 2. i 3. ovoga članka daje Ministarstvo.

Članak 48.

Školska godina traje od 1. rujna do 31. kolovoza naredne godine, a nastavna počinje, u pravilu, prvog ponedjeljka u rujnu mjesecu. O postojanju izvanrednih okolnosti koje utječu na početak i završetak školske godine, na zahtjev Osnivača ili škole odluku donosi Ministarstvo. Školska godina se organizira u dva obrazovna razdoblja, odnosno polugodišta. Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor, koje na prijedlog Zavoda za školstvo i Pedagoškog zavoda utvrđuje Ministarstvo. Nastavna godina, odnosno početak i završetak nastave, obrazovna razdoblja, broj radnih dana i odmore učenika za svaku školsku godinu, propisuje Ministarstvo.

Članak 49.

Osnovna škola može biti vježbaonica za studente nastavničkih fakulteta. Odluku o načinu rada i broju škola vježbaonica za studente donosi Ministarstvo.

Članak 50.

Provjeru vrijednosti novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne opreme može obavljati osnovna škola prema posebnom eksperimentalnom programu. Eksperimentalni program sadrži:

1. cilj, zadaću i sadržaj,

2. mjesto i način izvedbe,

3. vrijeme potrebno za realizaciju,

4. prostorne, kadrovske i druge uvjete

5. način stručnog praćenja

6. vrijeme u kome se podnosi izvješće o postignutim rezultatima. Odluku o uvođenju eksperimentalnog programa i školama koje će ga izvoditi donosi Ministarstvo.

3.Učenici

Članak 51.

U prvi razred osnovne škole upisuju se djeca koja do 1. ožujka tekuće godine imaju navršenih pet i pol (5,5) godina života. Prije upisa u prvi razred osnovne škole obvezno je utvrđivanje psiho-fizičkog stanja djeteta. Psihofizičko stanje djeteta utvrđuje povjerenstvo koje čine: liječnik, pedagog i učitelj razredne nastave, a imenuje ga općinsko tijelo uprave nadležno za pitanja školstva, prema mjestu sjedišta škole. Za dijete koje do 1. ožujka tekuće godine ne navršava pet i pol (5.5) godina života, roditelj ili skrbnik može podnijeti zahtjev nadležnom općinskom tijelu uprave da dijete uvrsti u popis djece dorasle za upis u osnovnu školu, kako bi povjerenstvo moglo utvrditi je li dijete psiho-fizički sposobno za školu. Na zahtjev roditelja ili skrbnika djeteta, te uz prethodno pribavljenu suglasnost stručne medicinske ustanove, mjerodavni općinski organ može odgoditi početak obveznog osnovnog školovanja, ukoliko je to u najboljem interesu djeteta. Bliže uvjete, način i postupak upisa djece u osnovnu školu uređuje Ministarstvo posebnim propisom.

Članak 52.

Roditelji, odnosno skrbnici, dužni su u propisanom roku upisati dijete u osnovnu školu, brinuti se da redovito pohađa nastavu i da obavlja druge školske obveze, utvrđene nastavnim planom i programom. Redovita osnovna škola je dužna obavijestiti nadležno općinski tijelo do 30. lipnja tekuće godine o upisanim školskim obveznicima, kao i o obveznicima koji se nisu upisali, odnosno koji su upućeni na dodatno promatranje sukladno posebnom propisu. Škola je dužna obavijestiti nadležni općinski organ i u slučaju kada upisani obveznik ne pohađa, ili prestane redovito pohađati nastavu.

Članak 53.

Osnivač škole je dužan osigurati besplatan prijevoz za učenike koji stanuju u naseljima koja su udaljena od škole četiri (4) i više km. Za učenike s teškoćama u psiho-fizičkom razvoju osnivač osigurava prijevoz, bez obzira na udaljenost. Prijevoz učenika može se organizirati u sklopu redovitog javnog prijevoza putnika ili posebno organiziranog prijevoza za učenike.

Članak 54.

Učenik prelazi iz jedne u drugu osnovnu školu na temelju svjedodžbe-prijevodnice. Osnovna škola iz koje učenik odlazi izdaje svjedodžbu-prijevodnicu i ispisuje učenika u roku sedam (7) dana od dana primitka obavijesti o upisu učenika u drugu osnovnu školu.

Obrazovne isprave izdane od strane neke verificirane osnovne škole na području BiH imaju jednaku pravnu važnost i osiguravaju pravo učeniku nastavak školovanja, bez ikakvog uvjetovanja, u osnovnoj školi koja je najbliža u odnosu na njegovo novo mjesto prebivališta ili boravišta. Državljaninu BiH koji je dio osnovnog obrazovanja ili je osnovno obrazovanje stekao u inozemstvu, te inozemnom državljaninu i apatridu omogućit će se nastavak obrazovanja na temelju obrazovne isprave stečene u inozemstvu, uz provedbu postupka priznavanja. Postupak i način priznavanja obrazovnih isprava stečenih u inozemstvu obavlja Ministarstvo u skladu s posebnim propisom.

Članak 55.

Učenik, u tijeku školovanja, može prijeći iz jedne u drugu osnovnu školu, a zahtjev za prelazak podnosi roditelj, odnosno skrbnik učenika. Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi učiteljsko vijeće škole u koju učenik prelazi.

Članak 56.

Učenik osnovne škole za vrijeme trajanja obveznog osnovnog školovanja ne može biti isključen iz odgojno-obrazovnog procesa. Učeniku koji navrši petnaest (15) godina ţivota, u pravilu, prestaje obveza osnovnog školovanja istekom tekuće školske godine.

Članak 57.

Ocjenjivanje u osnovnoj školi je javno. Učenici se ocjenjuju iz svih predmeta koje izučavaju i iz vladanja. Tijekom obrazovnog razdoblja, odnosno polugodišta, učenik mora biti ocijenjen iz svakog nastavnog predmeta najmanje dva puta. Na kraju prvog polugodišta i nastavne godine utvrđuje se opći uspjeh učenika. U utvrđivanju općeg uspjeha učenika sudjeluju: učitelj, odjelsko vijeće i učiteljsko vijeće.

Članak 57 a.

Standarde uspjeha učenika i ocjenjivanja postignutih rezultata, koje izrađuje Agencija za standarde i ocjenjivanje sukladno sa člancima 46. i 47. Okvirnog zakona, donosi Ministarstvo i nadzire njihovu provedbu.

Članak 58

Ocjena učenika kod svih nastavnih predmeta može biti opisna i brojčana. Brojčana ocjena utvrđuje se kao: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Sve brojčane ocjene, osim ocjene nedovoljan (1), su prolazne. Ocjena iz vladanja je opisna i utvrđuje se kao: uzorno, dobro i loše. Način praćenja napredovanja i vrednovanja rada učenika, odnosno brojčano i opisno ocjenjivanje učenika, uređuje Ministarstvo posebnim propisom.

Članak 59.

Učeniku čije napredovanje i rad pozitivno vrednovano i ako je ocijenjen iz svih predmeta koji se brojčano ocjenjuju, utvrđuje se opći uspjeh. Opći uspjeh utvrđuje se kao: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan, i upisuje se srednja ocjena postignutog uspjeha. Učenik je postigao opći uspjeh: a) odličan – ako ima srednju ocjenu najmanje 4.50, b) vrlo dobar – ako ima srednju ocjenu najmanje 3.50, c) dobar – ako ima srednju ocjenu najmanje 2.50, d) dovoljan – ako ima srednju ocjenu najmanje 2.00 i e) nedovoljan – ako ima najmanje jednu ocjenu nedovoljan (1). Srednja ocjena utvrđuje se kao aritmetička sredina pozitivnih ocjena iz svakoga nastavnog predmeta. Opći uspjeh učenika razredne nastave na prijedlog učitelja razredne nastave utvrđuje učiteljsko vijeće. Opći uspjeh učenika od petog (5) do devetog (9) razreda utvrđuje, na prijedlog predmetnih učitelja, odjelsko vijeće.

Članak 60.

Učenici koji na kraju školske godine imaju pozitivne ocjene iz svih predmeta koji se ocjenjuju prelaze u viši razred. Obrazovna isprava bez ocjene iz određenog izbornog predmeta ima jednakopravnu važnost s odgovarajućom obrazovnom ispravom koja sadrži tu ocjenu, na području Županije.

Članak 61.

Učenici devetog (9.) razreda koji na kraju školske godine imaju prolazne ocjene iz svakog nastavnog predmeta koji su izučavali, završili su s uspjehom osnovnu školu. Učeniku koji od prvog (1.) do zaključno s devetim (9.) razredom imao ocjenu odličan (5) iz svih predmeta koji se brojčano ocjenjuju i koji je imao stalno uzorno vladanje moţe se izdati, pored svjedodžbe o završenoj osnovnoj školi, kao znak priznanja, i posebna diploma ili pohvalnica.

Članak 62.

Izuzetno od odredbe članka 60. ovoga Zakona u viši razred mogu prijeći i učenici prvog (1.), drugog (2.) i trećeg (3.) razreda koji na kraju nastavne godine nisu zadovoljili, odnosno prolazno ocjenjeni iz najviše jednog predmeta. Učenik iz stavka 1. ovoga članka ne moţe prijeći dva puta uzastopno u viši razred ako nije zadovoljio, odnosno ako je negativno ocijenjen iz istog nastavnog predmeta. Odluku o prelasku učenika u viši razred iz stavka 1. ovoga članka donosi, na prijedlog razrednika, učiteljsko vijeće.

Članak 63.

Učenicima koji s uspjehom završe viši razred u koji su prešli s nedovoljnom ocjenom, priznaje se da su savladali i nastavno gradivo prethodnog razreda, a umjesto utvrđivanja općeg uspjeha na predviđeno mjesto se upisuju riječi: «prešao u viši razred». U matičnoj knjizi na odgovarajućem mjestu obvezno se evidentira pravno priznati prijelaz učenika u viši razred.

Članak 64.

Učenici prvog (1.), drugog (2.), trećeg (3.) i četvrtog (4.) razreda s teškoćama u psiho-fizičkom razvoju ne ponavljaju razred, već se prevode u viši razred i nastavljaju sa savladavanjem prilagođenog programa. Učenici petog (5.), šestog (6.), sedmog (7.), osmog (8.) i devetog (9.) razreda s teškoćama u psihofizičkom razvoju mogu ponavljati razred, ako nisu, po mišljenju defektologa, drugih stručnih suradnika i odjelskog vijeća, savladali prilagoĎeni program posebne skupine u sklopu redovite nastave.

Članak 65.

Učenici četvrtog (4.), petog (5.), šestog (6.), sedmog (7.), osmog (8.) i devetog (9.) razreda, koji na kraju nastavne godine imaju ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva predmeta upućuju se na popravni ispit. Učenici koji iz neopravdanih razloga ne pristupe polaganju popravnog ispita, ili ne polože popravni ispit, ponavljaju razred. Popravni ispit se polaţe pred ispitnim povjerenstvom u kolovozu tekuće školske godine. Članove ispitnog povjerenstva imenuje učiteljsko vijeće, na prijedlog ravnatelja škole. Učenik devetog (9.) razreda koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz jednog predmeta moţe polagati popravni ispit nakon proteka petnaest (15) dana od dana kada mu je priopćen opći uspjeh, bez prava ponovnog polaganja u kolovozu.

Članak 66

Učenik koji zbog opravdanog razloga nije mogao redovito pohađati nastavu, ili nije ocijenjen iz najmanje jednog predmeta, ima pravo polagati razredni ili predmetni ispit. Ocjenu postojanja opravdanosti razloga iz stavka 1. ovoga članka i odobrenje za polaganje, na zahtjev roditelja ili skrbnika učenika, daje učiteljsko vijeće. Rezultat razrednog ili predmetnog ispita obvezno se evidentira u matičnu knjigu. Postupak, način i rokove polaganja dopunskih, popravnih, razrednih i predmetnih ispita redovitih učenika uređuje Ministarstvo posebnim propisom.

Članak 67.

Učeniku se nakon upisa u osnovnu školu izdaje učenička knjižica, kojom se potvrđuje status učenika. U učeničkoj knjižici evidentira se uspjeh u tijeku školovanja i druga zapažanja o njegovu radu. Učenicima prvog (1.), drugog (2.), trećeg (3.) i četvrtog (4.) razreda u učeničkoj knjižici evidentira se i uspjeh na kraju nastavne, odnosno školske godine, i služi mu kao dokaz o završenom razredu. Učenicima petog (5.), šestog (6.), sedmog (7.), osmog (8.) i devetog (9.) razreda na kraju nastavne, odnosno školske godine, izdaje se svjedodžba o završenom razredu, odnosno svjedodžba o završenom osnovnom školovanju. Škola učeniku može izdati i uvjerenje o postignutom uspjehu za određeno obrazovno razdoblje. Škola koja ne realizira nastavnim planom i programom propisane nastavne sate i nastavne dane ne može izdati učeničke knjižice ili uvjerenja ili svjedodžbe učenicima o završenom razredu, odnosno o završenom osnovnom obrazovanju. Za neostvarenje nastavnog plana i programa odgovoran je ravnatelj škole i organ upravljanja. U slučaju izvanredne okolnosti nastale elementarnom i drugom nepogodom, ili dugotrajnim neodržavanjem nastave, na prijedlog Ministarstva, Vlada Županije donosi odluku o početku i završetku nastavne godine i realiziranju nastavnog plana i programa, te propisanog i ostvarenog broja nastavnih sati i dana. Izgled, oblik i sadržaj obrazovnih isprava iz stavka 1. i 3. ovoga članka, te posebnih diploma i pohvalnica propisuje Ministarstvo posebnim propisom.

Članak 68.

Na zahtjev učenika, njegova roditelja ili skrbnika, škola izdaje duplikat obrazovne isprave o završenom razredu, odnosno osnovnom školovanju. Način izdavanja duplikata obrazovnih isprava Ministarstvo uređuje posebnim propisom, sukladno važećim propisima.

Članak 69.

Roditelj, odnosno skrbnik učenika koji nije zadovoljan utvrđenom ocjenom iz pojedinog predmeta ima pravo u roku tri (3) dana od dana priopćenja uspjeha učenika podnijeti zahtjev učiteljskom vijeću da preispita spornu ocjenu. Učiteljsko vijeće dužno je donijeti odluku u roku tri (3) dana i ona je konačna na razini škole. Roditelj, odnosno skrbnik učenika može uložiti prigovor Ministarstvu na konačnu odluku učiteljskog vijeća u roku tri dana od dana primitka odluke učiteljskog vijeća.

Članak 70.

Osnovno obrazovanje djece s posebnim potrebama je od prioritetnog javnog interesa i mogu ga stjecati u redovitim osnovnim školama na temelju načela inkluzivnog obrazovanja i u osnovnim školama za učenike s posebnim potrebama s osnovnim ciljem nastave da se učeniku omogući vratiti se u redovitu osnovnu školu što je moguće prije.

Djeca i mladi s posebnim obrazovnim potrebama stječu obrazovanje u redovitim školama i prema programima prilagođenim njihovim individualnim potrebama. Individualni program, prilagođen njihovim mogućnostima i sposobnostima, izradit će se za svakog učenika uz obvezno određivanje defektološkog i logopedskog statusa. Djeca i mladi s ozbiljnim smetnjama i poteškoćama u razvitku mogu se djelomično ili u cijelosti obrazovati u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama, u slučajevima kada je nemoguće pruţiti odgovarajuće obrazovanje u redovitim školama. Osnovno obrazovanje djece s posebnim potrebama obavlja se i provodi u skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisom.

Članak 71.

Za učenike kod kojih u tijeku školovanja nastupe teškoće koje onemogućavaju daljnje školovanje u redovitoj školi, na prijedlog stručnog organa škole, sprovodi se postupak za utvrđivanje stupnja nastale teškoće pred odgovarajućim povjerenstvom koje imenuje osnivač škole.

Članak 72.

Za učenike i mladež koji su iz zdravstvenih i drugih razloga smješteni u ustanove zdravstva ili ustanove socijalne skrbi organizira se osnovno školovanje prema redovitim ili posebnim programima. Obrazovni rad s učenicima ili mladeži iz stavka 1. ovoga članka obavlja ustanova u koju je učenik smješten ili najbliža osnovna škola, na temelju ugovora. Za učenike koji zbog kroničnih bolesti ne mogu pohađati osnovnu školu, odgojno-obrazovni rad organizira najbliža škola i sprovodi ga putem stručne pomoći koju učeniku pružaju učitelji i stručni suradnici škole.

Članak 73.

Radi poticanja na što bolji uspjeh u odgojno-obrazovnom radu učeniku se mogu dodjeljivati pohvale i nagrade pod uvjetima i na način utvrđen općim aktom škole. Učeniku koji se neprimjereno odnosi prema učenju, učiteljima i drugim djelatnicima škole, učenicima i školskoj imovini, izriču se pedagoške mjere: opomena, ukor, strogi ukor i premještaj u drugu školu. Aktom o izrečenoj pedagoškoj mjeri premještaja u drugu školu obvezno se određuje najbliža druga osnovna škola koja je dužna primiti učenika radi nastavka osnovnog školovanja.

Članak 74.

Izrečena pedagoška mjera povlači snižavanje ocjene iz vladanja učenika, tako što mjera opomena i ukor ima za posljedicu vladanje dobro, a strogi ukor i premještaj u drugu školu ima za posljedicu ocjenu vladanja loše. Izrečena pedagoška mjera odnosi se na školsku godinu u kojoj je izrečena, a moţe se u tijeku školske godine ublaţiti ili ukinuti. Način, postupak, vrstu pedagoške mjere i organe za izricanje pedagoških mjera bliže uređuje škola općim aktom.

Članak 75.

Na izrečenu pedagošku mjeru učenik, odnosno njegov roditelj ili skrbnik, imaju pravo žalbe drugostupanjskom organu škole. Odluka drugostupanjskog organa je konačna, osim u slučaju kada se radi o izrečenoj mjeri premještaja učenika u drugu školu, gdje roditelj, odnosno skrbnik učenika može uloţiti prigovor Ministarstvu u roku tri (3) dana od dana primitka pismene odluke drugostupanjskog organa. Ulaganje prigovora odlaže izvršenje izrečene mjere.

IV. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA SKRB UČENIKA

Članak 76.

Osnovne škole, a posebno učitelji i stručni suradnici, dužni su skrbiti o zdravstvenom stanju učenika i o tome izvješćivati roditelje, odnosno staratelje i organizacije zdravstva.

Članak 77.

Oblici i načini ostvarivanja zdravstvene skrbi učenika osnovne škole sprovode se sukladno propisima iz zdravstva i ustanova za skrb i zaštitu djece i obitelji.

Članak 78.

Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može sudjelovati u određenoj tjelesnoj aktivnosti nekog predmeta, ili bi to sudjelovanje štetilo njegovu zdravlju, oslobađa se privremeno ili trajno sudjelovanja u toj aktivnosti. Ocjena iz tog predmeta se utvrđuje, odnosno izvodi, temeljem aktivnosti koje učenik obavlja u drugim sadržajima tog predmeta. Na prijedlog nadležnog organa zdravstva odluku o oslobađanju učenika donosi učiteljsko vijeće škole.

Članak 79.

Osnovne škole mogu organizirati prehranu za učenike dok borave u školi, sukladno svojim materijalnim mogućnostima i u suradnji sa ustanovama koje su po zakonu obvezne skrbiti za djecu i mladeži..

Članak 80.

Osnovne škole dužne su s organima socijalne skrbi pratiti socijalne probleme i pojavnosti kod učenika i poduzimati mjere za otklanjanje uzroka i posljedica socijalnih problema i pojava kod tih učenika.

V. UČITELJI I STRUČNI SURADNICI

Članak 81

Nastavnu djelatnost u osnovnoj školi mogu obavljati učitelji i nastavnici razredne nastave, učitelji i nastavnici predmetne nastave i profesori (u daljnjem tekstu: učitelji). Za obavljanje pedagoško-psihološke i druge stručne djelatnosti škola moţe imati pedagoga, psihologa, defektologa, knjižničara, socijalnog djelatnika i zdravstvenog djelatnika (u daljnjem tekstu: stručni suradnici).

Članak 82.

Učitelji, stručni suradnici i rukovodni djelatnici ne mogu biti osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo koje ih čini nedostojnim za obavljanje djelatnosti osnovnog školstva. Nedostojnost za obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti, sukladno općem aktu škole, ocjenjuje učiteljsko vijeće.

Članak 83.

Nastavu od prvog (1.) do devetog (9.) razreda izvode učitelji. Poslove učitelja u razrednoj nastavi može izvoditi osoba koja, pored općih uvjeta utvrđenih zakonom, ima najmanje odgovarajuću srednju ili višu stručnu spremu. Poslove učitelja u predmetnoj nastavi može izvoditi osoba koja, pored općih uvjeta utvrđenih zakonom, ima odgovarajuću višu ili visoku stručnu spremu.

Članak 84.

Za stručnog suradnika može biti izabrana osoba koja, pored općih uvjeta utvrđenih zakonom, ima odgovarajuću visoku, višu ili srednju stručnu spremu. Stupanj i vrstu stručne, odnosno školske spreme učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi uređuje Ministarstvo posebnim propisom.

Članak 85.

Učitelji, stručni suradnici i drugi zaposlenici škole primaju se u radni odnos na temelju javnog natječaja kojeg raspisuje Školski odbor i objavljuje ga u sredstvima dnevnog javnog priopćavanja. Djelatnici iz stavka 1. ovoga članka mogu zasnovati radni odnos na određeno vrijeme i bez natječaja, sukladno Zakonu o radu. Odluku o zasnivanju radnog odnosa na određeno vrijeme i bez natječaja donosi, na prijedlog ravnatelja, školski odbor. Vjeroučitelj u školi ne može dobiti namještenje niti zasnovati radni odnos ako mu mjerodavna zakonom priznata Crkva ili vjerska zajednica nije izdala ispravu o ovlasti (kanonsko poslanje, pismenu ovlast ili certifikat) za poučavanje vjeronauka. Način zasnivanja radnog odnosa vjeroučitelja u osnovnoj školi obavlja se u skladu sa zakonom i općim aktima škole.

Članak 85 a.

Ako se na raspisani natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i drugim propisom, može se primiti, na određeno vrijeme, i osoba koja ne ispunjava te uvjete u statusu izvođenja neverificirane nastave, a škola ima obvezu raspisati novi natječaj najmanje jednom u tri (3) mjeseca, sve do popune radnog mjesta, u skladu sa ovim Zakonom. Ukoliko nastavu iz određenog predmeta predaje posljednja dva mjeseca tekuće nastavne godine osoba iz stavka 1. ovoga članka, škola je obvezna za učenike organizirati polaganje predmetnog ispita pred stručnim povjerenstvom na kraju nastavne godine. Učitelji, stručni suradnici i rukovodni organi osnovne škole ne mogu davati poduku (instrukcije) učenicima kojima predaju, kao ni učenicima u toj školi.

Članak 86.

Osnovna škola s učiteljima i stručnim suradnicima koji nemaju radnog iskustva u struci, zaključuje ugovor o obavljanju vježbeničkog staža na vrijeme sukladno zakonu i dugom propisu. Osnovna škola može osobama bez radnog iskustva omogućiti stručno osposobljavanje i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Vježbenički staž u osnovnoj školi traje najdulje godinu dana, ali kraće od šest mjeseci. Nakon obavljenog vježbeničkog staža vježbenik stječe pravo polaganja stručnog ispita. Vježbeniku koji ne položi stručni ispit u roku šest (6) mjeseci od dana kada je stekao pravo polaganja prestaje radni odnos u osnovnoj školi.. Program vježbeničkog staža i način polaganja stručnog ispita uređuje Ministarstvo posebnim propisom.

Članak 87.

Tjedno radno vrijeme i poslove učitelja, stručnih suradnika i drugih zaposlenika u osnovnoj školi, te honorarni rad zaposlenika, škola detaljnije uređuje Pravilnikom o radu koji mora biti u skladu sa ovim Zakonom, Zakonom o radu i Pedagoškim standardom. Kada škola ne može osigurati učitelja odgovarajuće stručne spreme i nakon raspisivanja natječaja najmanje jednom u tri (3) mjeseca učitelj te ili druge škole može imati najviše tridesetpet (35) sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada tjedno u školama Županije. U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, Školski odbor, na prijedlog ravnatelja, moţe donijeti odluku da tada učitelj izvodi samo sate redovite nastave. Učitelji i stručni suradnici imaju pravo na godišnji odmor i koriste ga, u pravilu, tijekom trajanja ljetnog odmora učenika. Učitelj i stručni suradnik koji zbog bolovanja, vojne sluţbe i drugih opravdanih razloga, ne iskoriste godišnji odmor u tijeku ljetnog odmora učenika, mogu ga koristiti u trajanju do trideset (30) radnih dana, sukladno Zakonu o radu.

Članak 88.

Rad učitelja i stručnih suradnika prati se i ocjenjuje. Učitelji mogu napredovati u struci i stjecati zvanje mentora i savjetnika. Učitelj i stručni suradnik koji na temelju praćenja i vrednovanja rada dobije dva (2) puta u tijeku radnog vijeka negativnu ocjenu ne moţe dalje raditi u procesu nastave. Odluku iz stavka 3. ovoga članka donosi školski odbor na prijedlog ravnatelja škole. Postupak, način i uvjete ocjenjivanja i napredovanja učitelja propisuje Ministarstvo posebnim propisom.

Članak 89.

Nastavniku koji stekne pravo na mirovinu u skladu sa zakonom u tijeku prvog polugodišta, radni odnos prestaje na kraju tog polugodišta, a nastavniku koji stekne pravo na mirovinu u skladu sa zakonom u tijeku drugog polugodišta, radni odnos prestaje na kraju školske godine.

Članak 90.

Učitelji, stručni suradnici i drugi zaposlenici imaju pravo i obvezu na stalno stručno i pedagoško usavršavanje. Program i organiziranje obveznih oblika stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članaka, na prijedlog Zavoda za školstvo donosi Ministarstvo.

Članak 91.

Učitelji i stručni suradnici obavljaju liječnički pregled, u pravilu, početkom svake školske godine, a obvezni su to učiniti svake treće školske godine, kako bi utvrdili svoje zdravstveno stanje. Troškove obveznog liječničkog pregleda iz stavka 1. ovoga članka regulirat će se sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju Županije. Ako ravnatelj ocjeni da je učitelju i stručnom suradniku narušeno zdravstveno stanje u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, donijet će odluku o njegovu upućivanju na liječnički pregled i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka. Djelatniku koji odbije izvršiti odluku o upućivanju na liječnički pregled, prestaje radni odnos u osnovnoj školi.

Članak 92.

Ako se nalazom nadležne medicinske ustanove utvrdi da je zdravstveno stanje djelatnika osnovne škole bitno narušeno, da nije sposoban za izvođenje odgojno-obrazovnog rada s učenicima, ravnatelj će donijeti odluku o oslobađanju djelatnika od neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Osnovna škola je dužna djelatnika iz stavka 1. ovoga članka rasporediti na drugo odgovarajuće radno mjesto prema njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti i stručnoj spremi. Ako djelatnik odbije raspored na drugo radno mjesto prestaje mu radni odnos u školi.

VI. OSNOVNO ŠKOLOVANJE ODRASLIH

Članak 93.

Osobe koje nemaju završenu osnovnu školu (u daljnjem tekstu: odrasli), mogu stjecati osnovno obrazovanje pohađanjem nastave ili polaganjem ispita. Osnovno obrazovanje odraslih moţe se izvoditi u osnovnim školama i drugim ustanovama koje ispunjavaju uvjete utvrđene ovim Zakonom. Ocjenu o ispunjenosti uvjeta i odobrenje za početak izvedbe programa obrazovanja odraslih na zahtjev škole, odnosno druge ustanove, daje Ministarstvo.

Članak 94.

Troškove osnovnog obrazovanja odraslih snose osobe koje se obrazuju, poslodavac kod koga je uposlen ili Zavod za zapošljavanje.

VII. OPĆI AKTI I UPRAVLJANJE ŠKOLOM

Članak 95.

Osnovna škola ima statut, kao najviši opći pravni akt škole. Statut škole, kao i izmjene i dopune statuta, donosi školski odbor, uz prethodno pribavljenu suglasnost Osnivača i Ministarstva. Škola je dužna donijeti i druge opće akte koji moraju biti sukladni statutu škole. Statut je škola dužna donijeti prije početka rada, a sve druge opće akte u roku šest (6) mjeseci od dana stupanja na snagu statuta škole .

Članak 96.

U osnovnoj školi školski odbor ima položaj i ovlasti organa upravljanja, a ravnatelj poslovodnog organa i pedagoškog rukovoditelja, sukladno ovom Zakonu i drugom propisu. Školski odbor obavlja sljedeće poslove:

1. obavlja izbor djelatnika škole,

2. odlučuje o prestanku prava učitelja i stručnih suradnika na daljnji odgojno-obrazovni rad.

3. donosi odluke o broju, organiziranju i ukidanju odjela u osnovnoj školi,

4. donosi financijski plan i usvaja godišnji proračun škole,

5. razmatra ostvarivanje godišnjeg programa rada i realiziranje nastavnog plana i programa,

6. usvaja izvješće o financijskom poslovanju, usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad ravnatelja,

7. odlučuje o prigovoru roditelja, odnosno skrbnika učenika,

8. odlučuje na prijedlog učiteljskog vijeća i ravnatelja o prigovoru učitelja i stručnih suradnika izjavljenim na njihovu ocjenu o radu,

9. razmatra odluke i preporuke učiteljskog vijeća o poduzetim mjerama ,

10. odlučuje o prigovoru djelatnika na rješenje kojim je odlučeno o pravima i obvezama djelatnika iz radnog odnosa,

11. donosi opće akte škole,

12. rješava pitanja odnosa sa Osnivačem,

13. odgovara Osnivaču za rezultate rada osnovne škole,

14. podnosi Osnivaču najmanje jedanput godišnje, izvješće o poslovanju osnovne škole,

15. obavlja i druge poslove utvrđene statutom osnovne škole. Djelokrug rada i način odlučivanja školskog odbora detaljnije se uređuje statutom i drugim

Članak 97.

Za ravnatelja osnovne škole može biti izabrana osoba koja, pored općih uvjeta predviđenih zakonom, ispunjava i uvjete za učitelja ili pedagoga te škole, s najmanje višom stručnom spremom i najmanje pet (5) godina radnog iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima u osnovnoj školi. Ravnatelj se bira na temelju javnog natječaja što ga raspisuje školski odbor u sredstvima dnevnog javnog priopćavanja, a sprovodi ga natječajno povjerenstvo. Ravnatelja osnovne škole imenuje i razrješava školski odbor uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva. Ravnatelju se imenuje na četiri (4) godine i po isteku mandata ista osoba, na temelju natječaja, može ponovno biti imenovana za ravnatelja osnovne škole.

Članak 98.

Škola je obvezna u roku trideset (30) dana od zaključivanja natječaja dostaviti Ministarstvu prijedlog kandidata za ravnatelja, radi davanja suglasnosti. Ukoliko škola propusti rok iz stavka 1. ovoga članka ili predloženi kandidat iz određenih razloga ne dobije potrebnu suglasnost, Ministarstvo će tada, uz mišljenje Osnivača, imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja škole na mandat od šest (6) mjeseci. Vršitelj dužnosti ravnatelja ima ista prava i obveze kao i ravnatelj škole. Najkasnije tri (3) mjeseca prije isteka mandata vršitelju duţnosti ravnatelja, škola pristupa raspisivanju novog natječaja, te izboru i imenovanju ravnatelja u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisom.

Članak 99.

Ravnatelj osnovne škole, pored poslova i zadaća utvrđenih Zakonom o ustanovama, obavlja i sljedeće poslove:

1. predlaže program odgojno-obrazovnog rada i aktivnosti za unapređenje tog rada u sklopu godišnjeg programa rada škole,

2. odlučuje o raspoređivanju djelatnika na određene poslove i zadaće, sukladno njihovim rezultatima rada i stručnoj spremi,

3. podnosi izvješće o uspjehu i postignutim rezultatima odgojno-obrazovnog rada kao i materijalnom poslovanju školskom odboru, Osnivaču, Ministarstvu i drugim subjektima,

4. rješava ili predlaže rješenje upravnom ili stručnom organu škole o pojedinačnim pravima djelatnika,

4a. obustavlja od izvršenja odluke upravnog i stručnog organa škole, ukoliko ocjeni da su one u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisom, ili bi izvršenje tih odluka moglo izazvati štetne posljedice po školu,

5. obavlja i druge poslove i radne zadaće predviđene ovim Zakonom i drugim propisom.

Članak 100.

Osnovna škola može imati pomoćnika ravnatelja, sukladno Pedagoškom standardu. Pomoćnik ravnatelja mora ispunjavati iste uvjete koji su propisani za ravnatelja. Mandat pomoćnika ravnatelja traje četiri (4) godine i ista osoba može biti ponovno imenovana za pomoćnika ravnatelja. Pomoćnik ravnatelja imenuje se na način i u postupku koji je predviđen za imenovanje ravnatelja škole. Ravnatelj i pomoćnik ravnatelja u sklopu 40-satnog radnog tjedna izvode i redovnu nastavu najmanje u visini tjednog fonda sati svoga predmeta, a Školski odbor ih, iz opravdanih razloga, može osloboditi ove obveze.

Članak 101.

Ministarstvo će, uz mišljenje Osnivača, razriješiti ravnatelja ili vršitelja dužnosti ravnatelja ili pomoćnika ravnatelja osnovne škole kada utvrdi da ne ispunjavaju ovim Zakonom i drugim propisom utvrđene im obveze i radne zadaće, ili kada se izvršavanjem tih obveza i radnih zadaća u znatnoj mjeri krše odredbe ovog Zakona i drugog propisa. U slučaju iz ovoga stavka Ministarstvo će imenovati vršitelja dužnosti na mandat od šest (6) mjeseci. Školski odbor, odnosno Osnivač, nemaju obvezu raspoređivanja razriješenog ravnatelja na drugo radno mjesto u toj školi, niti su obvezni osigurati mu primanje naknade plaće.

Članak 102.

Odredbe članaka 97. do 101. ovoga Zakona ne odnose se na postupak i način izbora i razrješenja ravnatelja osnovne škole u privatnom vlasništvu. Ravnatelj osnovne škole u privatnom vlasništvu se imenuje i razrješava u postupku i na način utvrđen aktom o osnivanu i statutom.

Članak 103.

Ako ista osoba ne bude ponovno imenovana za ravnatelja, škola je obvezna osigurati mu radno mjesto sukladno njegovoj stručnoj spremi i radnoj sposobnosti. Ukoliko škola iz objektivnih razloga nije u mogućnosti djelatniku iz stavka 1. ovoga članka osigurati radno mjesto, obvezna je u suradnji s Osnivačem osigurati mu naknadu plaće, sukladno Zakonu o radu.

Članak 104.

Školski odbor može imati od pet (5) do trinaest (13) članova. Članovi školskog odbora biraju se na vrijeme od četiri godine, a odluke su pravovaljane kada su donesene izjašnjavanjem većine od ukupnog broja članova školskog odbora. Članovi školskog odbora biraju se iz reda djelatnika osnovne škole, Osnivača i roditelja učenika, a postupak izbora, omjer broja članova i način rada utvrđuje, se detaljnije statutom i drugim općim aktom osnovne škole.

Članak 104 a.

Školski odbor odgovoran je za utvrđivanje i provedbu poslovne politike škole, generalno rukovođenje radom škole i učinkovitu uporabu kadrovskih i materijalnih resursa škole. Sastav Školskog odbora mora odražavati nacionalnu strukturu učenika i roditelja, školskog osoblja i lokalne zajednice, u skladu sa Okvirnim zakonom. U slučaju organiziranja nastave u skladu s člankom 25. točka d. ovoga Zakona, predsjednik školskog odbora i ravnatelj škole ne mogu biti pripadnici istog naroda. Članovi školskog odbora su iz reda Osnivača, zaposlenika škole i roditelja učenika, sukladno Okvirnom zakonu, statutu škole i imenuju se aktom Osnivača. Ravnatelj, pomoćnik ravnatelja i čelnici sindikata ne mogu biti članovi školskog odbora u školama Županije. Obnašanje duţnosti člana školskog odbora dragovoljno je i bez naknade.

Članak 104 b.

Ako kolski odbor ne obavlja poslove iz svog djelokruga u skladu sa Zakonom i drugim propisima, ili te poslove obavlja na način koji onemogućava redovito poslovanje i djelatnost škole, Ministarstvo će naložiti Osnivaču raspuštanje školskog odbora. U slučaju da Osnivač ne postupi po nalogu Ministarstva u roku osam (8) dana, Ministarstvo će imenovati tročlano povjerenstvo, predstavnika zaposlenika škole, predstavnika Osnivača i predstavnika Ministarstva, koje će imati ovlasti školskog odbora, osim ovlasti koje su u vezi sa imenovanjem i razrješenjem ravnatelja i pomoćnika ravnatelja škole. Ovlaštenja povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka su privremena i traju do konstituiranja novog školskog odbora, a najdulje tri (3) mjeseca, računajući od dana njegova raspuštanja.

Članak 105.

Roditelji učenika imaju pravo, a škola obvezu, pomoći roditeljima da osnuju Vijeće roditelja i škole, s tim da roditelji čine natpolovičnu većinu u Vijeću. Vijeće roditelja i škole ima zadaću:

– promovirati interese škole u zajednici na čijem području se škola nalazi,

– predstavljati stajalište roditelja učenika školskom odboru,

– poticati angažman roditelja u radu škole,

– informirati školski odbor o svojim stajalištima, kada ocijeni da je to potrebno, ili o zahtjevu školskog odbora, o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje školom,

– sudjelovati u izradi i realiziranju odgovarajućih projekata kojima se potiče i unapređuje rad u školi, i

– kandidirati i birati predstavnike roditelja u školskom odboru. Način, postupak izbora i rada, te broj članova Vijeća roditelja i škole, detaljnije se uređuje općim aktom škole.

Članak 106.

Za stručni organ u osnovnoj školi može se koristiti naziv ako što je učiteljsko vijeće, nastavničko vijeće, razredno vijeće, odjelsko vijeće, odjeljensko vijeće i stručni aktiv. Stručni organi u osnovnoj školi su: učiteljsko vijeće, razredno vijeće, odjelsko vijeće i stručni aktiv učitelja.

Učiteljsko vijeće čine svi učitelji i stručni suradnici, a njegovim radom rukovodi ravnatelj škole. Razredno vijeće čine svi učitelji koji izvode nastavu u određenim razredima, a njegovim radom rukovodi kolegij razrednika. Odjelsko vijeće čine svi učitelji koji predaju u jednom razrednom odjelu, a njegovim radom rukovodi razrednik. Stručni aktiv čine svi učitelji određenog nastavnog predmeta ili stručne oblasti, a njegovim radom rukovodi predsjedatelj aktiva. Djelokrug rada stručnih organa bliže se uređuje statutom i drugim općim aktima škole.

Članak 107.

Osnovna škola obvezno ima tajnika. Za tajnika može biti izabrana osoba koja ima najmanje višu stručnu spremu, a prioritet kod prijama imaju kandidati pravne struke. Statutom škole bliže se utvrđuju uvjeti koje treba ispunjavati osoba za radno mjesto tajnika škole.

VIII. OBVEZNA PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJA

Članak 108.

Osnovna škole obvezno vode propisanu pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima i radu
škole.

Obrasce pedagoške dokumentacije i evidencije koju čine: obrazovne isprave, matične knjige, dnevnici rada, imenik učenika, spomenica škole i dr., propisuje Ministarstvo posebnim propisom.

Članak 109.

Osnovna škola je dužna trajno čuvati matičnu knjigu i spomenicu škole. Imenik i evidencija o ispitima čuva se deset (10) godina, a sva druga dokumentacija i evidencija o učenicima čuva se pet (5) godina.

IX. KAZNENE ODREDBE

Članak 110.

Novčanom kaznom od 500 do 3 000 KM kaznit će se za prekršaj osnovna škola:

1.ako započne sa radom prije nego je dobila odobrenje sukladno propisu (čl. 26.),

2. ako se odredi broj učenika u razrednom odjelu i broj razrednih odjela suprotno Pedagoškom standardu (čl. 28.),

3. ako izvodi nastavu po nastavnom planu i programu koji nisu propisani (čl. 34.),

4. ako ne donese Godišnji program rada u propisanom roku (čl. 36.),

5. ako izvodi nastavu na jezicima suprotno propisanom (čl. 37.)

6. ako sredstva ostvarena prometom proizvoda i usluga učeničkog društva koristi nenamjenski (čl. 39.),

7. ako su u školi u uporabi udžbenici i priručnici koji nisu odobreni (čl. 41.),

8. ako bez odobrenja skrati nastavni sat ili skrati, produlji i prekine nastavni proces (čl. 46., 47. i 48.),

9. ako upiše učenika u osnovnu školu bez utvrđenog psiho-fizičkog stanja od strane nadležnog povjerenstva (čl. 51.),

10. ako upiše učenika u školu suprotno propisanom (čl. 54.),

11. ako primi djelatnika u radni odnos suprotno propisanom (čl. 83., 84. i 107.),

12. ako ne osigura obvezni liječnički pregled za djelatnike (čl. 91.), i

13. ako u određenom roku ne donese statut i druge opće akte škole (čl. 95.).

Članak 111.

Za prekršaj iz članaka 110. ovoga Zakona kaznit će se i odgovorna osoba u osnovnoj školi novčanom kaznom od 300 do 800 KM.

Članak 112.

Za prekršaj iz članka 108. stavak 1. ovoga Zakona kaznit će se odgovorna osoba u osnovnoj školi novčanom kaznom od 500 do 1 000 KM.

Članak 113.

Novčanom kaznom od 200 do 500 KM kaznit će se odgovorna osoba koja propusti predati prekršajnu prijavu protiv roditelja ili staratelja koji u propisanom roku ne upiše dijete u školu, odnosno koji ne skrbi za uredno i redovito pohađanje nastave od strane djeteta.

X. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 114.

Učitelji stručni suradnici koji se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zateknu u osnovnoj školi u radnom odnosu, a nemaju odgovarajuću stručnu spremu propisanu ovim Zakonom, mogu nastaviti obavljanje poslova svoga radnog mjesta pod uvjetom da u roku pet (5) godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona steknu odgovarajuću stručnu spremu. Ako u određenom roku djelatnik iz stavka 1. ovoga članka ne stekne propisanu stručnu spremu, ne može dalje obavljati odgojno-obrazovni rad u školi. Stjecanje propisane stručne spreme iz stavka 1. ovoga članka nisu obvezni učitelji koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju najmanje dvadeset (20) godina rada u osnovnoj školi.

Članak 115.

Učitelji i stručni suradnici koji nemaju propisanu vrstu stručne spreme, a imaju odgovarajući stupanj, mogu zasnovati radni odnos u osnovnoj školi na određeno vrijeme, sukladno Zakonu o radu, ukoliko se na raspisani natječaj nije javila osoba koja ispunjava uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisom.

Članak 116.

Glazbenu kulturu u predmetnoj nastavi, nakon stupanja na snagu ovoga Zakona mogu nesmetano nastaviti s izvedbom osobe koje imaju srednju glazbenu školu, odgovarajuće pedagoško- psihološko obrazovanje i položen stručni ispit, te ukoliko već rade najmanje deset (10) godina na navedenim poslovima.

Članak 117.

Djelatnik koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavlja poslove tajnika škole, a nema ovim Zakonom propisanu stručnu spremu, može nastaviti obavljanje posla tajnika pod uvjetom da u roku pet (5) godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona stekne propisanu stručnu spremu Ukoliko djelatnik iz stavka 1. ovoga članka ne stekne propisanu stručnu spremu, ne može dalje obavljati poslove tajnika škole.

Članak 118.

Provedbene propise iz članaka 2., 10., 21., 37., 38., 49., 50., 51., 54., 58., 66., 67., 68., 70., 84., 86., 88., 94. i 108. ovoga Zakona Ministarstvo je dužno donijeti u roku šest (6) mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 119.

Do donošenja provedbenih propisa iz članka 118. ovoga Zakona primjenjivat će se zatečeni provedbeni propisi u osnovnim školama, ukoliko nisu u suprotnosti ovomu Zakonu i drugom propisu.

Članak 120.

Na osnivanje i rad specijalizirane osnovne škole i osnovne umjetničke škole, koje rade po posebnom nastavnom planu i programu, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, do donošenja posebnog propisa.

Članak 121.

Ministarstvo je dužno donijeti Pedagoški standard i Normativ iz članka 12. ovog Zakona u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Ministarstvo može pojedinačnim aktom uređivati pojedina pitanja iz Pedagoškog standarda i Normativa do njihovog donošenja.

Članak 122.

Redovne osnovne škole, osnovne škole za djecu sa posebnim potrebama i osnovne umjetničke škole dužne su uskladiti svoje opće akte i konstituirati Školske odbore, Vijeće roditelja i škole i Vijeće učenika prema odredbama ovoga Zakona u roku šest (6) mjeseci od dana njegova stupanja na snagu. Škole iz stavka 1. ovoga članka nakon obavljenog usklađivanja dužne su, sukladno članku 21. ovoga Zakona, obaviti upis novih statusnih promjena u registre.

Članak 122 a.

Postojeće pravilnike i druge provedbene propise Ministarstvo je obvezno uskladiti sa odredbama ovoga Zakona u roku šest (6) mjeseci od dana njegova stupanja na snagu. Navedene provedbene propise iz postojećeg i ovog Zakona Ministarstvo je obvezno donijeti u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 123.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti primjena ranije donesenih zakona i uredaba iz oblasti osnovnog školstva na teritoriju Županije.

Članak 124.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u «Narodnim novinama HNŢ-a».

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine
Predsjedavajući Hercegovačko-neretvanska županija- kanton
Omer Čevra, v.r. S K U P Š T I N A

Broj:02-01-IX-082/04. Mostar, 22. travnja 2004

NAPOMENA Zakoni o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju HNŽ-a («N. novine HNŽ-a», broj 5/2000) stupili na snagu 8. lipnja 2004. i 14. srpnja 2004. godine.

Komentari su zatvoreni.